Kristu di Kòrsou Mgr. Dr. Amado Römer

Skulptor: Julio César Briceño, finansia pa ACU

“Bo n’ ta nada, Bo n’ por nada” e adegio dje fraternan ku a duna un pueblo djimpi na mente despues di abolishon di sklabitut sigi pa un era di kolonialismo Ulandes. E bokanan di fuku por a kondishona hopi alma pero semper ta tin trupanan ku a krea nan mes skapatorio ne doktrina falsu dje klergo katoliko. Un di nan tabata Amado Römer ku foi chiki pensando, usando su sinti no tabata gusta e asuntu ku e pastornan tabata blanku, kabei blond ku wowonan blou papiando Ulandes so. Djei e pregunta serka Amado Römer a lanta: Dios lo komprondemi den mi mes idioma? For di e momentu ei ela disidi ku e ke bira saserdote, esun prome di kolo lokwal a sosode 29 di yuni 1946 e dia ku Korsou por a testigua e benida di un ser disiplina spiritual profundo pa adelanta e posishon dje Yu di Korsou pober, klase trahado vela den un bisti katoliko romano.

Un hombu ku a kapta e ensenjansa real di Hesus spiritualmente arma pa bringa kapitalismo salbahe riba Korsou. Mgr. Amado Römer a logra di hasi hopi pe pueblo. Te ainda 2 anja despues di su morto na 2010 17 di aprel e gran homber aki merese e honor maksimo di gobiernu i proklama un dje dianan di fiesta inutil ku nos tin pa Dia di Amado Römer. Bo check sindikato, kooperativa ela lanta basta, forma lidernan sindikal, politiko. Fundashon Enseñansa Sientífiko Superior Katóliko Antiano (FESSKA)
tambe tabata un beibi di Mgr. Römer figa riba e meta noble pa duna hende e oportunidat pa subi e trapi sosial via enseñansa superior. Remarkabel si ku e no por a forma un lider spiritual pa sigi den su pasonan. Kasi baiendo 70 anja di su prome gloria pero liderasgo den iglesia ta den berans. Nan tin kalidatnan pa guia un pueblo pero e fundeshi spiritual e fortalesa pa tuma posishonnan kla pa libera un pueblo na momentonan desisivo ta hasi hopi falta.

Den e buki di Valdemar Marcha: ‘Luchadó inkansabel pa hustisia social’ e ta skibi ku: “Amado Römer meresé un lugá den historia di Kòrsou, banda di Mgr. Niewindt (abolishon di sklabitut), Mgr. Verriet (emansipashon sosial), Mr. Dr. Da Costa Gomez (emansipashon polítiko), Pierre Lauffer, Paul Brenneker i Elis Juliana (emansipashon kultural).”

Den su mes buki ku tur hende mester lesa pa hanja un bista mas hundu dikon e isla aki ta manera e ta despues di 10-10-10: ‘Kòrsou Den Siglo XX,
Desaroyo di Un Pueblo òf Tragedia?’ Amado Römer ta raporta kon antes den anjanan 50 bida tabata. En konekshon ku Dia di Obrero 1 di mei bo ta mira ku nos tin ku bai bek na e base deskribi aki: “Pronto ta bini diskushonnan serio riba organisashonnan obreril i situashon i kondishonnan di trabou, di bibienda i tur loke ta toka bida humano. Den e grupo insipiente akí no tin diferensha ni di religion, ni di rasa, ni partido polítiko ni nada. Ta trata simplemente di hende ku mester biba den e mundu akí i satisfasé su nesesidatnan natural normal. Ta algu kompletamente nobo pa tur e hendenan akí i ta resultá sumamente interesante.

Ta diskutí tambe sistemanan ku ta reina den mundu, sosialismo i komunismo i e kapitalismo ku ta dominá den nos mes pueblo. Kosnan ku nunka nan no a tende di nan i ku nan ta guli ku masha interes mes. Asina den e forma di kooperativa akí un promé fiansa ta bai na yuda un miembro kumpra muebel segunda mano pa su kas, otro ta fia pa kumpra paña i sapatu i ta bai buska trabou bon bisti i ta haña mesora. Kantidat di kos e hendenan ta mira ku por logra ora ku bo mes pone man na obra. Ta kuminsamentu di un trabou edukativo den sentido sosial, ku pueblo no a konosé. Edukashon di adulto.”

Monseignor Amado Römer tabata kastiga lidernan politiko, di sektor priva, sindikal i prensa pa e pakto ku nan a sera ku prinsipionan di kapitalismo ku ta krea i sostene un bida sosial, laboral inhustu. Su diskursonan riba Dia di Obrero den Santa Famia tabata legendario, kibrando ku e tradishon katoliko e tabata predikando e berdat kuru sin bira rondo dje asuntu ku e hende ta prome e hende ta sentral i abusu na trabao mester wordu korta den tom.
Dunado di trabao tin ku humanisa
nan bek pa nan eherse un liderasgo ku respet pe trahado i su stimanan.
Te kon leu su teologia di liberashon a penetra pega den kurason dje lidernan ku tabata sinta den prome bankinan den iglesia nos no sa pero efekto sigur e ta tin. E skwalmentu publiko dje lidernan pa medio di monseignor Römer tabata pa nos tur un delisia pa wowo i orea, un satisfakshon grandi ku sikiera un bes pa anja un pastor i e uniko arkangel laboral ta sakudi rebuzak e orden establisi ku un outoridat spiritual di rango haltu.

E dokumento investigativo ‘Kòrsou Den Siglo XX,
Desaroyo di Un Pueblo òf Tragedia?’ konstantemente ta trese dilanti ku pabo emansipa un pueblo ku a bin for di sklabitut bo mester di hendenan riba posishon ku ta kompronde e lucha. Un dje piesanan klave tabata hopi bja sierto obispunan ku a mira e nesesidat pa desaroya e yu di Kòrsou riba tur nivel i ku nan outoridat a buta kos kana. Pakiko monseignor Römer nunka no por a bira obispu no ta muchu kla aunke e akto di bin ku kandidato Italiano (sr. Luis Secco) ta bisa hopi sigur si bo mira e situashon deplorabel di iglesia Katoliko pa varios dekada ku e ta aden.

E homenahe mas grandi ku lidernan sosial, empresial, sindikal, politiko i religioso por duna ta pa kopia su vishon i sigi inberti den kreashon di kapital humano manera Mgr. Amado a hasi riba un skal gigantesko. Inova i trese formulanan nobo pa redistrubui e repartishon malu di rikesa material i intelektual. Esei ta tuma kurashi, sinseridat, un grado eleva di spiritualidat i sobredoses di amor.