Dia di Obrero 2020

laga e niger koba no siñele nada sembra desunion den su kurason

Un pastor makamba den Santa Famia predikando ku hende mester ta hustu i ku Korsou tin un futuro vago i insigur pero pueblo no mester nervia i keda kalmu paso dios tei. Su gobiernu opresor na ulanda,  su klase di empresario ulandes ku ta roba poder ekonomiko i finansiero na Korsou no ta hana un palabra di skualmentu. Di berdat e tabata un predikashi ku KdK, VBC, asosashon di bankonan, supermerkadonan i otro negoshinan ku a chupa sanger dje pueblo lo mester ta orguyoso di dje.

Siguiendo ordu di satanas pa sensura e evangelio di hustisia selestial ta un berguensa pa un saserdote (makamba). Korsou a keda di skop bek na siglo 18. Esaki te resultado di un liderasgo katoliko  frakasa di un italiano blanku ya pa 20 aña ku sistematikamente ta boikotia e realidat di un liberashon pretu karibense. Obispu Secco sirbido dje diabelnan di plaka na Korsou ta laga sierto fielnan kritiko hasta pensa ki sorti dios den shelu ta aproba un koño mama pa hala rosea pa dos dekada. Religiosonan rebelde ta defende e trahado i tur ku mester di trabao pa por biba. Absensia di esaki ta un sunchi riba frente di e profetanan di plaka.

No ta tin un kambio ku pueblo sufrido por a sinti e aña aki kompara ku e delaster 5 diskursonan dje liderasgo sindikal riba prome di mei na Otrobanda. Nada di urgensia, niun tono menasante pa defende e obrero kontra e krimen organisa pe elitenan ku ta konspira pa hasi e islanan mas pober ainda di un manera pa kompeti pe regio. Nan tin hopi gana di buska mas hende djafo pa dobel e kantidat di forsa laboral barata i komo ultimo deseo makabre ku nan tin ta pa dolarisa Korsou ku lo por bira un dje delaster klabunan den e kai morto dje baranka aki.

Palabranan bashi den un misa bashi, spiritunan sindikal bashi, ku no a ilumina pueblo riba nada, nada riba ulanda i eksigi pa kansela tur debe, niun vishon kon Korsou mester bira despues di Covid-19. E otro nivel di  luchadonan trahado ‘radikal’ di parti di Solidaridat Sindikal no tabata muchu diferente ku bo ta ripara di berdat tin un krisis. Nan por tin un analisis ku te na un sierto nivel ta parse ku nan ke i ta bringando pa instala hustisia sosial pero e akshonan den e luna aki ku a pasa e hamber pa e asina angela hustisia sosial no tabata den tur hende su kara. E ta keda vago i no ta sintiendo nan presensia den kaya, den prensa. Un gritu pa para e wega di uitzendburo i kompanianan ku ta abuza di trahado tabata hasi falta. E konfrontashon ku e klase elitario ta lanta e sinti di hustisa i esei nan a skohe pa no hasie pues nan a skohe pa laga pueblo mansu.

Wim van Lamoen eks-presidente di sindikato Straf pari aña pasa a rekorda tur hende ku trahadonan di gobiernu tin e derechi sagrado di eksigi di APC (fondo di penshun general di Korsou) na ken i kon e 4 miart ku nan ta sinta riba dje por keda inberti aki na Korsou den un manera ku e ta rende i krea un ekonomia i bienestar finansiero pa e trahadonan di gobiernu i pueblo en general. Esaki mester bira un realidat den 2020-21. Kosnan asinaki ku variashon riba manego bankario i ekonomianan ku no ta den man dje trahado mester krea un manual huntu ku pueblo pa dirti e kadenanan di kapitalismo krioyo. Esei te mandato dje sindikatonan anto sin sakrifisio esaki nunka por keda logra.

Parse ku sindikato, mandatarionan, parlamentu kompletu, religiosonan i prensa huntu ku intelektualnan, movementunan sosial i komunidat di arte ainda no por rementa e konsenshi kolonial i habraka e temor pa e hirarkia di poder di plaka lokalmente i regimen kolonial na den haag. Corona ta laga tur hende kana sunu keriendo ku nan tin paña bisti. Mientrastantu manera Chin Behilia a kanta “laga e niger koba, no siñele nada, sembra desunion den su kurason” bosnan pagatinu pa e buraku ku pueblo ta kobanda no ta destina pa bosnan tur. 

Sarantoni

Ken Ta Mi Tata Papi Esprit

Tata su nanishi ta kore pero e no ta ferkout, knockout dje manzaliña blanku, adore mane un santu ounke ela hasi ko’ diabel. Laga mai atras.

Abogado Peppie Sulvaran tata hurista konose lei feu su planti man, artikulo kiko, konsiso, tratado internashonal torna pero no tin igra pa inisia un lucha den korte pa presunan haña dokter, dentista, psikologo, nutrishonista, un diploma den piskelat pa ora nan sali nan ta kana den patronchinan dignifika i kisas bira un abogado pa pueblo.

Tata no sa kon ta stima
Riba weg’i skrima
Maskarada pretu
Pa kara no reda sintimentunan
Puñalando kurason di hende
2 paso bai dilanti
4 paso bek
Un subida aki, un abismo aya
Kurpa grandi pero kurason di un adolesente ku ta bati duru pa kada pida saya.

Tata Marlon Regales un agente di lus proklamando pa libera un pueblo di sklabitut mental, empodera komunidat ku konsenshi historiko di sklabitut i kolonialismo i alabes dyayabanda mantene un ideologia kolonial seksista komo relashonista publiko di Campo Alegre ku 150 muhenan Latina so mester putia
eiden i YDK no. Glorifikando e mesun sistema di eksplotashon i mantene dominashon maskulino finansiero
riba e muhenan, ningando nan rekapasitashon ekonomiko, ningando nan e derechi di forma un sindikato durante nan hosel karnalmente pa un miho bida pa nan mes i nan stimanan.

Piramide di palabra i pensamentu, barankanan riba otro; un bola di batayanan bunita i te ne punta shelu a keda kishiki pe niester tiki amor pa nos akibou.

Tata pastor Norwin Josepa ta ordena MAS99 pa keda siegu pe ira di ser supremonan ku ta hostina riba e periodismo mentiroso manipulativo saliendo feu boka di Dwight Rudolphina. Tanten tata Darwin Gregg ta basila trankil paso papa pastor Juano Coco no ta wori ku su radio Krioyo ta un luga pa skuchado keda horta pa charlatan spiritual sin nomber sin fam ‘Los misioneros de la fe’. Papi Esprit ta alaba diosnan falsu usando Kristu pa atrahe plaka fresku drenta na radio New Song danki na broyo politiko krea pa manipulado periodista Humphrey ‘HZ’ Zimmerman. Tatanan ku Beibel den man i Belzebub grawatando den nan mente.

Doble R na Jan Boos anochi lat luna yena ku Sagitario ta sklama: “Dios Tata poderoso ki dia mi yu musikal Gibi Doran ta bin bei i pone un paro ne porkeria mainta den studio na Kura Piedra?”

Studiantenan riba barikada i kada bes di nobo e mesun kansion kanta pa tatanan kabesando sindikato, politika, sektor priva, media: Un melodia di no respekta nan komo partner igual den negosashon di nan futuro. Tatanan no ke pa nan haña poder ku nan mes programanan na radio, televishon, korant strukturalmente.

Tatanan lidernan sindikal mes a kontrubui pa krea suidadano ku ta alaba e sistema kapitalista. Tata Bebe Rojer i Wim van Lamoen por bedei bosnan dia bosnan stoi keda hasi koi bon mucha i eduka bo miembresia pa milita kontra e makina neoliberal lenga i rosea.

Di wes’i lomba abou bai ariba, di hanchi tera pa komunidatnan ku wachimen priva. Wikentnan na Bogota lagando bo yu para na Hot Center desampara riba hilchi haltu.

Tata no por sin su kopa mundial, kayanan di favela kaminda sanger a kuri pa e wak weg’i bala riba pantaya, hende mata pa akomoda FIFA gana miyones riba pueblo di Brasil anto aki ku un polar e no ta ni rel ni trel, ta sanka brasileira i bala e ke mira. No ta su asuntu tog ku nan a saka hende for di nan kas, tira hende den kabes. E fuchibol ta rondo, morto p’esun un otro su gosadera.

Tata minister di transporte publiko Earl Barlborda mester 16 luna i 3 seizoen di orkan mas pe kuminsa un teleton na Telecuracao pa kolekta plaka pe buska par’i staka di heru i plachinan di zim pe sirbi pueblo ku a paga impuesto i pone borchi bus ku dak pa wanta solo i yobida di awa.

Tata di direktivanan di skol ta krea apartheid, si skol Berg Carmel por saka 48% di nan alumno pa bai Havo, otro maestronan di skol tin ku bai e universidat ei siña klara hubentut ku e mesun trikinan edukashonal. Ki mishi tantu skol kristian manera Emmy Berthold no por saka ni un di nan alumnonan bai Havo?

Un yu sin tata ta skop un boter di plastik, den su mundu imaginario riba kaya. Kas sin televishon, niun Flow niun Direct, delantero chiki goleando pa su trofeo soñando un dia e por kumpra un flat screen pa su mama i rumannan

Tatanan mandatario morto spanta pa preshona banko, seguro, fondonan di penshun pa yuda inberti miyones den e pueblo. A boltu gobiernu, pone ekspertonan pa trese konfiansa bek pa plaka lora pero te ainda kapitannan di industrianan finansiero no ke demokratisa na institutonan ni mishi ku e sen gana for di nos sodo’i frenta pa diskredita e opinion general ku nan ta sinberguensa reinkarna.

Pai plaga pretu Sarantoni habri kaminda pa nan.
Pai plaga hudiew Sarantoni eskolta nan na regionnan mas noble
Pai plaga blanku Sarantoni tuma nan den bo brasa, floria nan ku fe sanado

Sarantoni sakudi
Sarantoni skupi
Sarantoni kinipi

Sarantoni sakudi
Sarantoni skupi
Sarantoni kinipi
Habri e kaminda.

The Christ of Curaçao, Mgr. dr. Amado Römer

Loved by everyday people, disfavored and obstructed by the upper-class toting the desire to stagnate any kind of progress of the working-class, hindering their social lives and making their emancipation episodes troublesome of all sorts protagonized by the dependence of the financial-economic elite system, a simple but luminescent, Mgr. dr. Amado Römer seized his future destined as one of the first roman catholic priest of color.

“You aint nothing, you can’t do nothing, you don’t know nothing”, the Dutch catholic educational dictum taken as an unquestionable truth in the 20th century after the abolition of slavery followed by a 91 year stretch of colonialism. The church’s civilizing enterprise to raid the minds of the proletariat with catholic doctrine always encountered a troop of individuals creating an escape from the social engineering of the clergy. One of them was Amado Römer who as a young kid felt uncomfortable from only seeing blond haired, blue-eyed, Dutch speaking priests. His early social justness conciousness made him wonder if God would understand him if he spoke in his own creole language papiamentu? From that moment on the decision was made to become a man of the cloth aided and initiated by bishop Verriet, an advocate for local priests, on the notable date of June 29, 1946.

Curaçao witnessed the advent of a profound spiritual disciplined being seeking betterment of the impoverished underclass, a man armed with the extramundane rootical teachings of Jesus the Christ fighting against the unjustness of Dutch creole capitalism. The virtuous works of Römer are abundant. In the book ‘Mgr. dr. Amado Römer: indefatigable social justice fighter'(Mgr. dr. Amado Römer: luchado inkansabel pa hustisia sosial) Valdemar Marcha unravels the man of faith criticizing and distancing from the normalized way of practising politics and economy. The stance he took was against modern day capitalist economists who neglect people and express human relations in monetary values. He realizes the impoverished working class needs socio-political leadership, an urgency for stable households that economically can hold their own heads up. Therefore consequently Römer embarks on a emancipatory quest founding a credit cooperative in 1958. Economic democracy as an effort to bring a downturn to the societal inequality, making people aware that they are not objects of business owners and politicians. These black owned cooperatives gives the people an understanding to unite, to realize that interdependency will benefit everyone reaching economic goals by participating together while at the same time functioning as a learning space where leaders get formed.

Shortly after Alcoholic Anonymous (AA) sees the light of day and as the cooperatives boom surges a central credit union league is founded and contacts in the Caribbean, United states and Latin America are established to strengthen the cooperative movement.

1959 Römer founds CBH the Christian Union of Dock Workers, Horecaf the hospitality union in 1964, Boneco the union for commerce employees in 1969, CCV the Central for Christian Trade Unions in 1969, BEBA the union for bank and assurance employees in 1970 and also a bakers union and a taxi chauffeur union.

INFORSIC the institute to form christian union leadership becomes a reality in 1966 thickly influencing the union movements of that period.

1976 FESSKA commences a superior and scientific catholic studies institute for philosophical formation on the areas of moral and ethics based on catholic teachings aimed at university students.

“As a priest the well-being of the common woman and man was paramount, that was always misunderstood, then and even now”. Römer had his struggles with the social stiffness of the catholic hierarchy. “The church is debilitating. They are not helping out the needy, the working poor. They say hallelujah and sing amen but that’s not the church I need. My church is honest and doesn’t slack. That walks the path of righteousness.” A far cry from countless priests, Römer possessed a uniqueness devoted to getting rid of that competitive system where education is anchored on capitalism creating individualistic and egotistic persons completely separated from each other. His purpose to elevate spiritually was through counter-balancing the weaker embodiment of the church or as he describes: “They want to bring the religion of water and sugar, me I just want to offer funchi and bokkel. (cornmeal and salted herring)” Implying his theology of liberation was the creole religious soul-food needed feeding spirits to rise to new heights of humanism.

When the May 30th 1969 revolt was on the verge of breaking out the Royal Dutch Shell prohibited the priest to continue his premonitious preaching of blood and fire to the oil refinery workers. Years later after the inferno of racial and labor inequity simmered down he proceeded to lecture during 1st of May, Labor Day with fiery speeches in Santa Famia church in Otrobanda his stomping ground. Classic Amado Römer moments of eloquent chastisement as he roughed up the economic elite for exploiting the working class along with union leaders, politicians who caught flak for the degeneracy of their principles as labor shepherds.

The critical voice towards his own religious institution, his inexhaustible radical activism bond to love up the black oppressed classes made him ineligible for the position of bishop.
Had he become the highest ranking within the catholic jurisdiction the ramifications would be that the breath of emancipation would have been blown into the religious aparatus, creating a Römerism sacerdotal cavalry guaranteeing a significant social humanizing makeover of the reigning capitalist system.

The university of Curaçao in 2012 installed a Amado Römer Chair of Social Justice which yet has to evolve into a scientific tool of educational knowledge and activism creating structural advances for the struggling class.

Ever since his April 17, 2010 ascension to a better universe his compassionate spirit is being missed. He left during a crucial decision making period when Curaçao had to make a political choice between Dutch recolonization or stand its ground like Römer did and continue the decolonization process on all levels in society.

His legacy is without a single doubt to be treasured and the last book he published is a must read for everyone wanting to understand the historical social, political, economic, religious context of the impoverished working class: ‘Curaçao in the 20th century, Development for the People or a Tragedy?’ (Kòrsou Den Siglo
XX, Desaroyo di Un Pueblo
òf Tragedia?). A brilliant piece of papiamentu written work triumphantly produced without the usual help from banks or other financial institutions. His investigative study illustrates why social injustice is the cause of poverty and why people with money don’t mean a thing unless people do acts of benevolence with that money to fundamentally uplift the masses. Clarifying the situation at hand in 1999 this easily is still valid in 2014, Römer breaks it down: “What will be the future of these islands is the great question nobody can answer with some precision. Difficulties in economics and otherwise are mounting, materialism and the easy money(drugtraffic and lotteries) keep the population occupied with little attention to self-sufficient
initiative. Crime as a logical consequence of the situation
becomes a menace to the ordinary
homes, with no solution in sight.
This somehow sad picture of the situation make some people cry out: what is it this century
brought to us: development or tragedy?”

Fading out from the vicious spiral of tragic capitalism is essential according to Römer’s vision. Emancipated working class minds need to occupy a wide variety of strategic influential positions in the higher divisions of society to structurally stir up institutional change for the everyday people down below. A true guarantee of a continuous liberating human reservoir, developing the spirit, mind and heart, manifesting a genuine know thyself and love up your community movement in honor of the heritage he left behind.

SinberguensaTown = GreenTown

Na mei 2011 ta tin un marcha di protesta organisa pa fundashonnan SMOC i GreenTown. Un shen piku persona a presenta pa demostra nan malkontentu pa e polushon ku refineria Isla ta emiti pabou di brug ku segun un raport di Ecorys di 2005 ta kobra 18 bida di hende prematuro. Sindikato PWFC huntu ku SGTK a organisa un grupo chiki di nan miembro pa kontra-protesta. E dos fundashonnan, SMOC pa bringa pa salud di e habitantenan i GreenTown ku ta boga pa un suidat berde limpi, tin mesun meta: tur dos ke elimina e refineria ku ta keda manega pa PDVSA e kompania venezolano te ku 2019 segun e kontrakt.

Kos kasi ‘semper’ ta bai robes ora bo ke trese kambio for di un filosofia ulandes of elite krioyo. Den e marcha no ta niun hende ta kana ku tabata biba den Wishi, Marchena o Buena Vista. (Ku eksepshon di lider di sindikato Horecaf Kenneth Valpoort)
E organishon dje protesta no por a mobilisa un representashon masal di e barionan ku ta sufri di e polushon pa motibu di honra e suidadanonan un interkambio di vishon pa aserka e problematika ambiental.

Si bo wak e trayektoria di GreenTown semper a propaga nan agenda for di studionan di Z86, nunka a purba di yega drenta serka emisoranan ku tin un merkado grandi di e klase trahado.
E klase di pueblo ku ta traha den Isla of tin famia of ku ta biba pabou di brug semper a keda menospresia. Semper a boikotia, silensia nan bos, nunka a organisa un debate of sikiera seshonan di informashon pa e pueblo ei ku tin e derechi demokratiko di tin bos grandi den kreamentu di e proyekto berde riba pampel.
Tur bja tabata harma un serie di presentashon (hopi bja na ingles/ulandes) ku mester a paga pe, despues ela bira gratis pero ku drempel haltu. (Mester reserva style di selekshona bo publiko.)
Un presentashon den Avila hotel no ta un luga ku ‘pueblo’ gusta bin, no pensa mes ku Avila ke mira e tipo di hende ‘normal’ ei den su hotel. Asina GreenTown a sigi manipula kada anja nan a konstrui, mehora, adapta nan plan, sin niun bja buska aprobashon, konsenso, sosten popular serka e trahadonan di e refineria i e habitantenan. Un plan berde sustenibel ku por trese hopi empleo sin ku e poblashon mes tin algu di bisa ta un vishon diktorial, disenja pa makamba na Ulanda i Korsou yuda pa yunan di tera na Korsou i Ulanda ku no ta respeta e desaroyo intelektual di e yu di tera aki na Korsou pe mes krea un plan sosio-ekonomiko a base di demokrasia partisipativo popular.

Lokual Andres Casimiri komo presidente di GreenTown ta hasi ta askeroso, sindikatonan (pustando riba dos kabai) no ta wori i no ke inspira nan miembronan pa organisa i kombati e proseso di e diktatura sustenibel kaminda e ‘viktima’ lo keda di poei di dos banda.
E trahadonan i habitantenan tin e prome opshon pa duna direkshon na e proseso di kambio. Si nan ke mira un kompleho di katedralnan katoliko konstrui basa riba un vishon di turismo religioso e ta den nan man pa disidi esei paso nan mester tin e ultimo palabra huntu ku gobiernu i hasta ku sobra pueblo via un referendum konsultativo.

Bo ta tiranisa un pueblo trahado si bo ta papia di konseptonan bunita manera ‘ekologia, berde, sustenibel’ sin por trese e poder di desishon for di abou bai ariba enbes di e proseso kolonial modernisa ku ta korda hopi hende di antes kaminda Shell, iglesia katoliko i gobernado (representando NL) tabata e trinidat santu ku sosiedat mester a obedese siegamente sin kwestiona. Usando e mesun maalchi di ‘slotverklaring’, GreenTown kada bes ta negosha un pida mas i eksploitando e nesesidat di e forsa laboral i habitantenan na maneranan rafina pero paresido na e sistema di politika petrolero ku nan mes ta akusa PDVSA di tur tempu di dje.

E era no ta bin bek mas i awoki tin un siklo di tempu nobo pa e klase trahado subi den rango di entrada i propiedat, bira donjo di nan destino i no mane semper kedando kontentu ku kiriwichi ekonomiko di un proyekto elitario ku ta parse ekologiko pero en realidat ta rasista, klasista i anti-demokratiko segun moralnan demokratiko progresivo di siglo 21. Sigur pa un pueblo ku a pasa den e trastorno di un herensia di kolonialismo ku semper su futuro mester a keda segun ordu di un of otro opresor di pafo of djaden ku un variedat di maskarada di benevolensia sosial aktuando komo e noble salbado ‘blanku’ di e pober ‘pretunan’

~ Despues di tres anja ta Sentro di bario Souax a organisa e uniko debate riba futuro di Isla ku ni habitante dje bario mes a bishita.

~ GreenTown nunka ta tin e respet pa enbolbi lidernan di barionan pabou di brug pa su proyekto. Niun debate, foro di diskushon na tv, radio. Nada ku ta empodera e pueblo ku entrada abou.

~ Ora bo puntra hende den Buena Vista si nan sa di e ‘brochure’ di GreenTown nan ta wak bo ku kara stranjo.

~ Sindikatonan nan ta asumi nan liderasgo sosial di eduka e pueblo riba nan derechinan den prosesonan di kambio ekonomiko.

~ Trahadonan di refineria Isla tampoko ta tuma e molester pa informa nan mes pa prepara i antisipa diferente movidanan ekonomiko.

~ Nan tin suerte ku e spiritunan di 30 di mei 1969 no ta bishita e konspiradonan di GreenTown (ainda).

~ GreenTown ta bai subi DCSX (Dutch Caribbean Stock Exchange), sin bedei kiko esaki ta. Sin duna barionan, trahado un bos den tumamentu di desishon.

~Sosiologonan, antropologonan, historiadonan i otro akademikonan; bosnan tei?

Greta Martha

Bel a bati, kabi sali skol,
15 anja mesora
bai limpia kas
di un pareha
venezolano.
Esaki no ta
un novela di
Venevision,
pero bida real
di un damita
bayendo Vsbo
i traha den banda
pe por kria su yu.
Bendishon a keda
derama riba dje.
Ela skapa tantu
trampa karnal di
hombunan dobel
su edat.
E redenshon di
un kurason
Madona pretu
ta hanja manchi
gradisimentu.

Ayo problema,
Ayo amargura,
Ayo tristesta i envidia.
Bo ta bon kwida,
Bo ta bon kwida,
Ba yega den reino di felisidat.

Loftier Living, On Top, Dushi ‘magazine’ no ta fria e dolo dje damanan den ghetto.
Lesando revistanan bunita
pero e kontenido di adorashon kapitalista ta pa muhenan luho.
E dama di ghetto no tin nada skibi
pa nan, e paginanan i potretnan
no ta libra nan, e no ta yuda empodera nan ku teps, konseho ekonomiko-finansiero, pa konkista un bida miho yena ku maraviya sosial.

Ayo problema,
Ayo amargura,
Ayo tristesta i envidia.
Bo ta bon kwida,
Bo ta bon kwida
Ba yega den reino di felisidat.

Stichting Vrouwennetwerk Curacao ta parti premio pa empresanan ku ta trata hendemuhe bon.
Pero tur santu dia ta hasi kompras
na supermerkadonan kaminda e hendemuhe ketu bai ta keda abusa.
Donjo di Centrum a muri pero e kaheranan ta stret riba nan pia para of stuhl sin lomba. Goisco, Cost U Less. Ni esei despues di kasi 20 anja di eksistensia boso no por a kambia.
Trahado feminino komiendo den solo pafo riba pida karton. Marriott hotel a keda premia, konta ku e lombanan di tur e kamareranan? Konta ku e penshun, muhenan di klase haltu papia, eduka nan, fortifika nan netwerk of sera lip pa semper.

Ayo problema,
Ayo amargura,
Ayo tristesta i envidia.
Bo ta bon kwida,
Bo ta bon kwida,
Ba yega den reino di felisidat.

Visualisando, Kaida di Kapitalismo Krioyo

E prome djadumingu den luna di mei.
Un matansa na Marie Pompoen unda
sanger a sprengu manchando e kapitalismo krioyo. Un boutismo spiritual di Helmin Wiels pa inougura e komienso di un era nobo sin e sistema kapitalista, un ekonomia di wisi-was abusivo i diktadura finansiero kaminda ta ekploita, chupa bo plaka i en kambio bo no tin niun donder di bisa.
Un elite blanku i pretu ku ya pa un siglo i mei a primi, bati den kabes di hende -ku nan ta mira komo katibu ekonomiko- e sonjo di pega pa plaka te kos pa yag riba. E mentalidat di ‘Campo’: “Mi ta chinga ki ora mi ke, ku ken ku mi kier, mi no mester di amor, mi tin sen.” E hipnose di ritmo kombina, comeback, trap, house, bachata, bebiendo, baliando e baila di ‘Chinina Kome Lubida’.

Den e regimen kapitalista no tin espasio pa hende manera Wiels ku ta desea di mira su hende organisa, para pa su derechinan, habri nan boka, i prospera subiendo e trapi sosial den bida. Den edukashon un studiante tin ku keda mitar bobo un zumbi den banki skol sigiendo ordu di su dosentenan i direktiva di skol. E mes no por stur i influensia e direkshon di dunamentu les i kontenido, ki sorto di buki e ke. Kontra su boluntat e ta wordu eduka pa pensa i aktua sumiso, un marioneta ku tin ku obedese ne orden i pedidu di ekonomia enbes di krea i kana un ruta ekonomiko nobo ku ta drei riba dignidat di hende.
Esaki ta e kambionan pa 2013 ku ta nesesario pa Korsou krea otro tipo di hende. Sin un otro malchi di personanan nos ta kai den mesun trampa i sklabisando nos mes.

E kapitalismo krioyo meskla ku un sneif diki di ulandes no ta permiti e klase trahado pa inventa un otro forma di ekonomia ku ta yuda e hende sali for di e sirkulo visioso di salario minimo, hopi trabao pero tiki paga ku violashon di labor na ordu di dia tur santu dia.

E sistema mester di su popchinan e momentu ku e ta keda kwestiona e ta skupi bo afo, herida bo, hasi bofon di bo, laga bo komo un paria dilanti bo komunidat. E ta bube-fika ku perfekshon via korant, televishon, radio, internet ku mayoria bja e pueblo ta keda manzu, e por sulfura den prensa, hasi un protesta aki aya pero e kambionan grandi pa laga e sirkulashon di plaka den ekonomia i finansas traha na benefisio di e pueblo no ta sosode fasil. Kambio ta nifika kaida di nan imperionan. Un adapshon chiki lo a bendishona miles di hende pero e filosfia ku pueblo mester keda pober mane raton di kerki ta ketu bai vigente.

Ta tin periodonan ku bo tabata sintiendo un apertura, un buraku chikitu den e forti di fiserei finansiero a keda bora. E dede di Helmin Wiels a kuminsa primi, pusha buskando maneranan pa remodela e sistema kapitalista. Nan a korta su dede afo. Pero a sobra hopi dedenan mas i despues di un silensio di kwater luna nan tin ku kuminsa mustra riba e abusu i e agonia ku e sistema ta kousa. E dedenan tin ku kinipi e inventornan dje sistema kapitalista krioyo, e dedenan tin ku buta respet i hala e gai ku nan skopet spiritual.

“Serka Dios i na Korsou Tur Kos Ta Posibel”; Dia di Labor, Sindikalismo Enkadena

Un dia di labor sin menshona e palabra ‘koperativa’ ku a salba bida di hopi hende ta un krueldat pa baluartenan manera Amado Romer. Sindikatonan por buta krans na ACU i pa Felix Chakutoe pero e lucha sindikal no ta vibrante pa dekadanan.

Mas ku 10 anja bo ta traha fielmente pa bo donjo di trabao i te ainda e no ke ni pensa pa hisa bo salario pa bo kwida bo famia.

Sinta kome pafo na un supermerkado, pakus grandi durante lunch paso no tin kantine of e ta muchu chiki. Ora awa kai bo asuntu.

Riba stengel den haltu ta konstrui, sin protekshon na drechi. Si bo kai kibra bo atras, bo kwenta paso kompania no a segurabu na drechi.

Serka Dios tur kos ta posibel

Serka Dios tur kos ta posibel

Serka Dios tur kos ta posibel

Pero kos ta bon, sindikato ta bisa: “E trahado ta satisfecho” sin niun investigashon, niun sifras di 2010, 2011, 2012. Kwantu trahado ta afilia na un sindikato? Kon e konfiansia ta di berdat? Kiko e trahado ke mira wordu mehora? Kwa sindikato tin e persentahe mas haltu ku trahado ku bon seguro, bon kondishon di labor, bon penshun?

Serka Dios tur kos ta posibel

Serka Dios tur kos ta posibel

Serka Dios tur kos ta posibel

No e preguntanan aki no a wordu kontesta. Un parada di pantomina den Kaya Grandi kaminda e brassband ta kasi mas grandi ku e manifestashon sindikal ku karanan ‘kontentu’.

Serka Dios tur kos ta posibel

Serka Dios tur kos ta posibel

Serka Dios tur kos ta posibel

Buskando un solidaridat entre sindikato tabata e palabra di magia e anja aki. Movementunan pa skeins e realidat di 2013: Kwantu miembro a wordu di entrena pa tuma posishon di liderasgo? Kwantu kurso sindikal ta tin e anja aki pa miembro i mas importante pa no-miembro? Dikon te awoki lidernan sindikal no ta komunika via programanan tv, radio ne pueblo trahado ku karese hopi informashon riba derechinan laboral?
Kiko ta e kantidat di hende ku a studia derechinan laboral i kwantu nos mester pa ataka e abusu laboral ku nos tin riba e pais aki?
Kon nos ta kalifika nos forsa di negosashon ku donjonan di trabao: e ta bon, mediokre, malu?

Serka Dios tur kos ta posibel

Serka Dios tur kos ta posibel

Serka Dios tur kos ta posibel

Dia di labor na Telecuracao no a hanja mas ku 4,5 minut di atenshon pero e game show ‘Rei e’ kaminda por a gana un Kia Serato nobo a wordu premia ku un ora largu di transmishon. Ta stranjo ku nan ta uso plaka di pagado di impuesto pa promove weganan komersial i ta neglisha di promove e konsenshi di derechi laboral ku lo oumenta konsekuentemente salario di hende ku ta bon pa ekonomia di un forma mas duradero. Kos ku e bon yu di Korsou aya na Ser’i Ararat no ta kompronde podise ainda?

Serka Dios i Korsou tur kos ta posibel

VBC, Kvk, Iglesia, Politika no ta dialoga ku trahado pa hisa nan kalidat di trabao. Keriendo ku produktividat lo subi ku e mesun kondishonnan defisiente na nan boka di trabao.

Trahadonan di supermerkadonan, KFC, Burger King, Mc Donald, Pizza Hut, Subway tin miedu pa bira miembro di un sindikato pa defende nan derechinan. Media ta ketu atrobe bira kara lepia, ketu bai pega riba raporta ken a guli, ken a horta, ken a dal outo.

Medidanan a sker saku di hende, 1000 pa 1500 por perde nan trabao segun investigashon ministerial pero sindikatonan ta boka sera, lenga guli. E sindikalismo ku ta tene kwenta ku ekonomia enbes di sindikalismo ku ta trata di adapta e regimen di ekonomia ne derechinan i deseonan dje trahado ku ta e produktor maksimo dje ekonomia. Un sindikalismo sklabisa.

Pero serka Dios i Korsou tur kos ta posibel.

E Amor Invinsibel di Amado Römer

Pintura na Charo

Pintura na Charo

Stima pa hopi bou dje klase trahado, stroba hopi pa e klase haltu ku no tabata desea di mira e obrero bai muchu lihe dilanti den nan bida sosial i bira un hende emansipa sin dependensia dje sistema ekonomiko-finansiero di e elite, Mgr. dr. Amado Römer tabata un barku di gera spiritual ku 21 kayon den sapatu di un pastor katoliko.

17 di aprel a rekorda ku ya pa tres anja e no tei mas fisikamente. Un pais ku riba nivel di hustisia sosial ta den un temporada berans i por sinja hopi di e herensia na abundansia ku mgr. dr. Amado Römer a laga atras. E pakiko nos no ta usa e tesoro intelektual aki tin su raisnan den e mesun hecho ku antes Lio Capriles eks direktor di Banko Maduro a buta traba pa koperativanan no a plama riba gran skala ront Korsou. Tin un malchi disenja den mente di hende riba stuhlnan ku por influensia e masa grandi pa konsentra, traha i logra un kambio sosial real pero e grupo ku tin su representashon den media, sektor priva, religion, sindikalismo, ensenjansa ta prefera di basila riba un wega mediokre.

Hopi hende no sa kon e kurason grandi di mgr. dr. Amado Römer tabata bati pa su pueblo. Preguntanan ta lanta pero no tin un kaminda sentral pa hanta kontesta riba nan.
Pakiko no tin un website? Pakiko su diskursonan no ta riba CD, den un buki?
– Ken tabata e hendenan ku a inspire durante su bida?
– Kiko e kier a mira kambia den iglesia katoliko?

Tin un Wendel Girigori Change Award premiando desaroyonan ku ta tira nan granito riba e seru di kambionan positivo na Korsou. Ki dia ta kuminsa organisa un Amado Römer konfersensia ku ta premia hendenan ku un premio pa nan trabou riba hustisia sosial?

Konta ku nos artistanan? Niun no a hanja inspirashon pa skibi un kansion riba e leyenda Amado Römer? Niun pintor por pinta un pintura grandi riba un muruya, of hasi un eksposishon grandi na un kaminda habri publiko pa lanta interes?
Radio, tv no por a traha un programa di sikiera un ora dedika na un luchado bon yu di Korsou di berdat ku a trese hopi avanse pe pueblo ku a wordu tene pober? Ni un foyeto barata ku su logronan feu dia ela bira un saserdote na Otrobanda?

Bo no por ferwagtu di hende ku ta spiritualmente plan bari pa nan bai duna atenshon na baluartenan ku a nifika hopi riba tereno sosial-ekonomiko, emansipativo pa e pais aki. Tuma por ehempel tur e lidernan politiko niun por tuma e initiativo pa elogia i honra mgr. dr. Amado Römer via un manera di institushonalisa su idealnan i vishon pa un miho Korsou.

Transformashon sosial ta nifika ku hende lo bai tin tempu pa interesa mas den podernan politiko, ekonomiko, finansiero pasobra nan bida a klara un tiki. Esei ta un menasa pa esnan ku tin e poder. Den nan logika un bida miho pe klase abou lo nifika un bida hodidu pa nan; e klase haltu. Amado Römer lo a bedei nan: “Mas inisiativa i mas konvikshon personal di su propio balor i responsabilidat pa su futuro, por yega na pone Korsou kaminda tur hende ta desea: komo kontribuido na un mundu miho, kaminda tur yu di Dios ta gasta di loke Kreador a pone pa tur Su Yunan sin eksepshon.”




















– Su buki ‘Korsou Den Siglo XX,
Desaroyo di Un Pueblo of Tragedia?’ a wordu skibi sin mester a yama danki na niun banko. http://books.caribseek.com/Curacao/Korsou_den_Siglo_Binti/

Mea Culpa Di Mundu Sindikal i Media Mas Na Tinu. 1969 Rebiba ku Madures.

Batajon di pregunta ta skeiru ora 30 di Mei yega. Manera tur anjanan anterior e dia pa parti di media no tin masha antenshon aunke e slanan emoshonal tei ketu bai. Horecaf ta reklama ku donjonan makamba ta kansa trahado pero VBC ta keda smoel. Sektor di salubridat, konstrukshon, pakus, supermerkado, vigilansia ta pasa diariamente den abuso laboral. Departamentu di labor no ta parse di hanja e memo ku 10-10-10 mester a trese un renobashon di hendel ku kehonan di trahado pa nan dunado di trabao. Minister di labor Sr. Koeiman ta papia nechi pero su forsa ta kai chiki kontra e kapital ku tin skrement di tur e leinan laboral.

Sindikatonan konfuso no sa di respeta i homenahia e lidernan ku tabata tei prome ku nan di nan mes sindikato. Falta e vishon, seriedat pa kuminsa ku programanan di informa e klase trahado struktura via korant, televishon, radio i internet riba nan derechinan laboral. No tin linjanan habri di komunikashon pa krese un konsenshi laboral, no tin un punto sentral moderno pa hanja konseho laboral kaminda tur trahado na Korsou mesora por sinja konhuntamente kiko por hasi kon por solushona tal drama laboral.

30 di Mei 1969 solamente ta wordu konmemora pa FOL pero ‘niun’ sindikato ta organisa un foro, un debate riba e historia dje rebolishi di ’69. Tin manera un fuku pega den nan alma pa inisia un diskushon riba e progreso di sindikalismo, e bida sosial ku nos ta den. No ke bin ku sifras dilanti, no ke hasi investigashon, ku sifrasnan sientifiko pa kombati e malinformashon ku na final lo kumbini nan lucha mas ora bo ta arma ku dokumentashon laboral.

Media su rol te ainda tambe ta fofo i no por of no ta ke buska un modelo di informashon manera Vito di antes. E kreadornan di Vito ku tabata buta kos move den anjanan 60 tampoko no a mira e importansia di gia eduka lidernan nobo pa e spiritu di konsientisa, senjala, denunsia tur sorti drama riba e baranka aki. Plaka nunka por tabata e motibu ku un sistema di informashon a kai i disparse. Sigur den e mundu nobo di komunikashon ta stranjo ku te ainda niun hende ta hasi uso di media sosial kombina ku radio, korant, tv pa trese kambio real pe trahado.

Kos a mehora berdat pero asuntu ta keda ku kosmetika ta dunabu e ilushon ku nos ta riba ‘un bon kaminda’ i VBC na ’69 a perde 40 miyon pa e mentalidat malagradesi. Tur kos ta keda meskos te dia nos intelegensia spiritual kuminsa rasona. Tanten nos ta drei asinaki manera Mgr. Dr. Amado Romer a bedei: “Tur kos ta parse dirigí riba un pais desaroyá. No ta fomentá sentido di solidaridat den pueblo, no tin e atenshon pa formashon sosial. Tur kos ta bai na kon por sigurá un entrada pa mañan, ta kompetensha ta manda i no sistema di kooperashon ku otro pa huntu yega na algu. Un enseñansa liberal pues, ku ta kria hende egoista, individualista, pará riba su mes pero totalmente los for di tur otro.”

Labor Day Obrero Hymns

Photograph– Felix Chakutoe (1922 port strike leader. August 26, 1891 – September 20, 1967)

An island
that doesn’t
discuss their
labor conditions,
the state of
their working
women,
physically,
mentally
challenged,
the youth,
seniors
is an island
without a
conscious,
soulless
zombied out.

Labor minister Koeiman
why we not evaluating
him after one year?
Union leaders
how they rolling,
division, unity?
When unions
within the
same trade
going to merge?
No, why not?
Ego big,
blown up.
No conferences,
symposiums
on labor justice?
No? For real?
Only when
it is politically
convenient.
Labor union
members have
they grown?
Or deserted
because they
felt betrayed
by an IMF market
flexibility zone?
Why they
talking with
academic
university
words and
frases?
Give us
up to date
statistics.
Get us out of
these pre-abolition
labor cages.

UTS,
Aqualectra
U.S. FOL
short term
contract abuse
Union leaders
Hushed

Supermarket
workers
Store
workers
their rights
being trampled
daily for years.
Union leaders
Hushed

Chorus:

The proletariat
don’t instagram their
Starbucks frappachino’s
Sun up
Its La Libanesa with
Guiness in left hand.
Loosies from Chino
If you lucky…
Read your
Vigilante
to see who
got shot
Who got
stabbed
7/8 AM
Punch the
plantation clock

Labor justice
Awareness
Programs
via radio
tv, newspaper
social media.
That’s what we
NEED.
Get hip
to these new
times.
Find that strategy
to speak and
reach the youth.
Teach our labor rights
in schools.

Census office
how many companies
don’t provide their
employees pension plans?
Why cooperatives keeps
getting bombed by banks?
Where are the labor lawyers?
Why isn’t our University
educating them?
Labor law workshops?
Slacking in training.
Neoliberal taming
Time has come
to birth plots.

Domestic work
Abuse
Hotel work
Abuse
Construction work
Abuse
Sex industry
Abuse
Security guard work
Abuse

Union leaders
Hushed
They hushhhhed

Oh these leaders
deliberately not
pumping
scholarships
to create
a labor economist
defense league.
Influence
public opinion
Let the poor folks
breathe

Lunch time
eating, sleeping
under trees
5 years stuck
at the same
entry level position
Club Social and
Sunquick
wages
won’t
increase.

Chorus:
The proletariat
don’t instagram their
Starbucks frappachino’s
Sun up
Its La Libanesa with
Guiness in left hand.
Loosies from Chino
If you lucky…
Read your
Vigilante
to see who
got shot
Who got
stabbed
7/8 AM
Punch the
plantation clock

And I
Love
obligated
profit sharing
being included
into collective bargaining
Because
All Of Goddess Workers Got Wings