Tayer di Apartheid Edukashonal

Skerpene, fraternan ku nan muchanan

Skerpene, fraternan ku nan muchanan

E anja aki Ulanda ta para ketu na e echo ku na 1814 nan a firma e tratado di Utrecht e anja ku ofisialmente nan a bira un estado ku na kabes e prome rei di Oranjo. E selebrashon di dos shen anja reino ulandes tambe ta toka e teritorionan den Karibe i e prome evento ta un debate pa hubentut di e seis islanan: Aruba, Boneiru, Korsou, Saba, Statia, St. Maarten huntu ku Ulanda.

E debate aki a sali for di Comite Koninkrijksrelaties* na Ulanda, un resumen di nan vishon ta sigui: “Ulanda i e seis islanan ya pa hopi anjanan largu kaba tin un relashon speshal pero nos no sa masha di otro. Drentando den kombersashon i debati ku otro por kambia esei. Papiando tokante asuntunan ku a bai bon den nos reino manera: kiko nos a logra e delaster 200 anja i tambe diskuti asuntunan ku por drecha. No solamente topikonan abstrakto pero kosnan ku tin un signifikashon praktiko pa e pueblo riba un base diario manera edukashon, salubridat, ambiente, labor o kultura.”

Despues riba nan website nan ta splika ku nan mester di 50 hoben di reino pa realisa e debate i kada isla i BES lo hanja un embahador i un persona ku ta guia e hobennan a base di nan eksperiensia den politika.
Pa Korsou e ‘coach’ lo bira eks prome minister Suzanne Camelia-Romer.

Kandidatonan di 16 pa 23 anja por partisipa na e selekshon pero pa motibu di faltando sufisiente fondo a disidi ku e debate ku ta tuma luga na St. Maarten lo bira unu kaminda por debati solamente den dos idioma: ulandes i ingles. E organisado : “Esaki ta nifika ku kada kandidato mester domina un dje dos idiomanan aki na perfekshon i e otro mester por lese i komprondele rasonablemente bon.”

Halando un banda e inosensia di un rasismo prenatal di Comite Koninkrijksrelaties riba twitter ku ta ekspresa su mes riba 15 di desember: “Happy Kingdom Day!!! Al sinds de 17e eeuw met elkaar verbonden en dat is best bijzonder!” (Dushi dia di reino!!! Ya for di siglo 17 mara na otro i esei ta basta speshal!) E selekshon di e kandidatonan ta un agreshon kontra e hobennan di e klase trahado ku pa motibu di un ensenansa di Apartheid no a hanja e mesun oportunidat pa desaroya su mes pa domina ingles i ulandes manera hobennan ku si a partisipa i keda selekshona fasilmente for di skolnan ‘elitario’ ku ta hiba un regimen edukashonal ulandes pa sigura posishonnan haltu den e sirkulo laboral.

Ora bo kuminsa sefta hende riba klase, skol, filosofia politiko, aperensia i idioma bo ta prolonga, e apartheid perpetuo ku a inisia siglonan prome ku 1814.

E ultimo frater a yega 1995 pero ta parse ku historia ta sigi ripiti su mes i kada bes un ulandes ku no por kapta esensia di sklabitut i kolonialismo ta bin purba di bin humanisa pueblo ku den su bista ta e ‘salbahenan’. Ta un instituto di debate for di Ulanda ta bin sinja e hobennan rekluta kon pa debati. E hubentut di Karibe segun e organisashon no tin e fakultat, ni e fuentenan di konosementu humano pa informa i disiplina nan mes pa kumpli ku un bon debate riba nivel.

Hobennan ku edukashon i ensenansa for di un posishon di privilegio lo sigi debati riba kosnan ku vishonnan distorshona, bruha i hasta yegando na fronteranan di opinion kontrali na studiantenan di skolnan di klase trahado ‘problematiko, pober’ ku pa motibu di diskriminashon di idioma ta keda isola.

Yudando di kondishona mente di hende for di un edat hoben pa sirbi sierto kousanan den e sfera geo-politika-kolonial, moldeando nan pa bira un mima pa un reino ulandes no ta un merito pa Suzy Camelia-Romer.
Komo den pasado e eks mandatario semper tabata boga pa kibra e mentalidat di katibu, ta net e ta yuda reforsa e tradishon ku un selekshon diskriminatorio di klase.
Lastu na un debate na UdK (Universidat di Korsou) sra. Camelia-Romer a tene duru na e noshon ku nos aki na Korsou ta hasi hopi kos mitar mitar pero aki e ta demostra ku e mes ta tuma parti den un debate mediokre riba un style di ‘miho mitar webu ku kaska bashi’.

Hende su wowo ku bichi tin ku kome ta kansa di mira e menospresio pa hobennan ku ta studia na skolnan VSBO, AGO of FEFFIK. E pupumentu kontinuo riba un klase menos privilegia ta un fenomeno ku tin ku risibi un moratorio.

Bo ta dera un tesoro di opinion na bida ku ta representa 70% di e pueblo aki segun sifrasnan di CBS (Buro pa Statistik). Kalke organisashon ku tin komo meta pa fortifika lasonan den reino ku tur islanan i speshalmente profundisa e relashon ku Ulanda, tin ku obliga su mes pa inklui e pueblo ‘plan bari’ den e dialogo. Ta esnan ku a keda empobresa pa filosofianan ekonomiko, finansiero ku manehonan politiko di Korsou i Ulanda por bedei den debate for di nan propio eksperiensia den bida diario kwa direkshon tin ku kue ku asuntunan sosial, salubridat, ensenansa, trafiko di hende i otro topikonan.

E apartheid bi-sentario ku Comite Koninkrijksrelaties ta sigi mantene ta fortalese e politika di Den Haag i e hierakia elite chiki ku tin propiedatnan mayoritario i kontrol i podernan riba produkshon di kapital i distribushon di sirkulashon ekonomiko-finansiero ku sin e hobennan di klase margina aki nunka lo keda kwestiona, reta den un debate pa buta kambia sosial kana ku lo faborose e klase abou ku ‘tiki’ skol den e reino ulandes festivo.

*) un organisashon sinta na Den Haag ku un website indikando hopi kos sin publika ken ta e personanan tras di Comite Koninkrijksrelaties banda di inisiado i sekretario Ron van der Veer ku tampoko ta revela su nomber riba e sitio digital.

Sekta di Rei Momo i Historianan ku Ta Resisti

Rasta Moses

Rasta Moses

”Biba sjon Wimpie! Biba Hoelanda!”
Letranan di un dje kantikanan di gradisementu pa Rei Willem III skibi pa pastornan i otro mentenan kreativo kolonial pa prepara e benida di libertat na anja 1863 pa e hendenan sklabisa ku a sobra na Korsou ku e anfan pa tene un sosiedat supuestamente liber bou di un kontrol mental obedesidu na e leinan, kustumbernan di un minoria elite. E poder blanku dominante ku miedu pa lantamentu, matamentu di nan hende despues di proklamashon di libertat a purba di hinka den pueblo ku ta danki na Dios (blanku) i e rei (blanku) na Ulanda ku bo por ta un ser humano desenkadena. Mester bai na rudia i priminti e ser supremo ku bo lo komporta bo mes komo un bon suidadano, trahando duru konformando bo mes ku bo destino di ta ‘porfin’ igual pero semper balora komo un produkto laboral humano di segundo rango.

Ta for di e fundeshi di falsedat humano Korsou a krese bira mane e ta. Kapitalismo for di 1499 ku semper a mata, un sistema di genosidio fisiko, mental, spiritual. Pero semper banda di keda strangula pa e lombrishi di imperialismo ulandes tin gritunan kritiko, bosnan ku ta rasona ku por sali skapa for di e kamisa kolonial di onse bara. Un dje tononan di desobedensia ku prensa na Korsou a oprimi e siman aki tabata di e dos personanan aki: e protesta kreativo di Rasta Moses na momentu ku rei Willem-Alexander i reina Maxima a bishita bario di Montanja i sra. Gerda Brand na Banda Bou, Kenepa na museo Tula.

Mirando e pareha real baliendo riba e musik di kaha di orgel den museo Tula kaminda e lucha pa libertat a origina na 1795 ta algu ku ta duna un sabor marga i boltumentu di varios stoma. Kiko e idea tras di e invitashon tabata no ta muchu kla. Kisas pa purba di influensia e mente di rei ku reina ku un presentashon chikitu tokante e legasia di sklabitut pa asina alimenta i kita e berans mental historiko? Ya asina ora nan kai bek riba nan trono na Ulanda nan por proteha i vigila e derechinan di suidadanonan karibense den reino ulandes e bja aki si i no mane Beatrix i otronan ku a proba di a lepia (lesa: no tin niun donder kunes) riba su responsabilidat ku ela hura pe na su dios santu komo kabes di estado pa 33 anja?

Museo Tula ta un dje bastionnan sino esun mas importante di un bataya pa un alma pretu liber na Korsou. Un santuario di nos heruenan ku no merese un dansa di lembelansa pa purba di gana kurason di un rei ku pa historia universal lo no mira nos komo igual manera ta skibi den konstitushon ulandes ni bringa pa un pueblo ku su antepasadonan mes a soru pa un gran parti ku e desaroyo di e YDK ta atras te dia di awe 2013. Pero t’esaki te bida yen di sorpresa desagradabel ora bo ta parti di un sosiedat ku a keda fukia pa kolonialismo den siglo 21.

Den e korant Reformatorisch Dagblad di 20 di November un relato a sali di Gerda Brand ku ta biba aki i su prima Gea Mensink ku ta di bishita for di Ulanda. Tur dos tin un karta den nan man pa e rei, paranda pafo dilanti e trapinan di museo Tula. Brand ta yudando ku luga di keda i guia adiktonan i yunan di famianan ku problema. “For di e amor di Dios”

Ora Brand a tende ku rei lo a bishita plantashon Kenepa ela kuminsa skibi. „Mi ta enkontra asina tantu dolo serka hende. Un dolo ku ta sali for di e pasado di sklabitut. E ta biba asina tantu bou di e YDK. Den nan kueru te abou e ta kousa hopi rabia i sintimentuman di inferioridat. Poko dia un senjora a bisami: ”Mi por ta pretu, pero mi’n ta kens si.” Asina profunda e ta.”

Den e karta Brand a bosifera su prekupashon. E ta hasi un yamada na e rei pa aki, na Korsou, un bja e pidi diskulpa pa e pasado. „Esei lo traha asina liberativo. Si esei a sosode sufisiente? No, lo mi hanje bon si esei lo sosode aki.”

Brand i Mensink ta duda serka ken tin ku entrega e karta i na final na ta dune na un di e ayudantenan feminino di e rei.

Un otro persona ne otro banda di e isla e dia ei dje bishita real ku merese un momentu di atenshon i lus ta Rasta Moses. E tambe no laga su mes keda manipula ku emoshon di hubelo i lagrimanan di alegria pa e presensia di dos spoki kolonial. Moses ku su trahe kolorido uniko ku kara tapa ku un velo pretu tabata su so para den un mancha di hende na Montanja ku su bek na Afrika baiskel i pankarta ku frasenan di protesta skibi ku reino ulandes den un operashon militar ta responsabel pe morto di Helmin Wiels, Bolle i Pretu pa motibu di petroli i gas den nos awanan teritorial.

Te bosnan di resistensia kreativo, ku ta desvia for di e kaminata kolonial ku
merese un luga den nos korantnan, radionan, televishon, nos espasionan digital. Ta na skolnan, universidatnan nan mester eksplora ta kiko a move e dos hendenan for di 150.000 hasi net kontrali i skupi afo e harinja di kadaver ku mayoria di nos ta sigi kome?

Nos ta kla pa asepta ku tin berdatnan pa biba ku lo trese nos muchu mas dilanti ku awoki? Nos por yega na un konsenshi di kurashi manera e kantika di 1860 piku ta bisa aki i bibe den tur sentido di palabra i spiritu?

`Biba biba biba biba Wilmu Dèrdu
Biba biba biba biba Wilmu Dèrdu
Ma parse Wilmu Dèrdu
Bo tin idea di frega nos
Ma pa bo frega nos
Bo bai frega bo mama.`

[Sra. Brand – Fundashon Aliansa di Lus 8642367- hjlbrand@yahoo.com]