Salubridat di Pueblo un Negoshi Lukrativo di Malestar

Pan bonchi pretu, kora, simiya flor di solo i pampuna di Korsou

Pan bonchi pretu, kora, simiya flor di solo i pampuna di Korsou

Mainta trempan ku hopi diplomasia doktor Bob Pinedo onkologo, e spesialista renombra di kanser rekonose mundialmente ta spierta pueblo na Telecuracao ku e kasonan di pechu di kanser serka hendemuhe ta subiendo ku sifranan espantoso pa motibu di gordura.
E entrevistado feminino mara na tempu i opviamente pa paktonan kapitalista ku patronisado di e programa i e planta nashonal no ta riska di drenta kombin nos dieta publiko ta resulta den asina tantu kasonan di kanser ku hopi bes ta kaba mortal.

Resien ta tin e Ride, Walk, Swim for the Roses un kampanja deportivo pa rekouda fondo pa fundashon fondo Wilhelmina ku ta kuida e bienestar di pashentnan di kanser. Par’i mil hende ta sea kana, landa of kore riba nan baiskel ora solo subi pa un bon kousa pero e pregunta esensial ta keda para: Dikon ta organisa un evento kada ana sin pone lus grandi riba e oferta di produktonan, kuminda pesta ku suku, vet i salu ku ta kondusi na gordura, obesidat ku ta kousa malesa di suku (diabetis), preshon haltu, kanser, malesa di nir, malu di pulmon, probleman kardiologiko (kurason) i otro sortonan di malesa?

Fundashon Prevenshon a keda lantá
pa profesor Pinedo ku yudansa di Lio ‘Paps’ Capriles su generosidat pa prevení kanser mas tantu
ku ta posibel aki na Kòrsou. Nan ta drenta den bario, hala hende pa screen pa kanser pa asina skapa bida di hende. No opstante ku e ta un bunita gesto, pueblo tin ku keda pensa kritiko i kwestiona pakiko no ta kwe e toro na su kachu? Tabata Lio Capriles mes ku a aktua komo e mersenario merkantil instrumental via su banko MCB ku a soru ku mayoria komersiantenan ta hanja fiansa pa hasi un pueblo adikto na kuminda, produktonan di suku, salu, vet ku ta kondusi na malesa.

CBS (Buro Sentral di Statistik) den su senso di 2011 ta indika ku nos importashon total di produktonan ta 2.2 miyart. For di esei nos ta kumpra kos pafo di nos tera 426 miyon na kuminda i animalnan bibu i ko’i bebe ku tabako 89 miyon. Na momentu mester skohe pa salud nashonal ku ta pisa riba e presupuesto nashonal ku un Cft e supervishon finansiero di NL/Korsou riba lomba di gobiernu pa baha gastunan den sektor di salubridat di un of otro manera (kapitalista/finansista politiko) ta skohe pa laga kompanianan di import sigi kumpra i bende produktonan ku ta oumenta e estado malu di salud nashonal.

Politika di kuminda i kos di bebe ta asina un menasa ku e ta difikulta un parlamentu pa aktua. Pesei den demokrasianan bibu bo tin huristanan, abogadonan, movementunan di salud ku sin interes finansiero-politiko por interveni na bienestar di pueblo. Den e kaso aki na Korsou un evento kaminda un grupo di ekspertonan di lei a reuni pa kuminsa kasonan sivil kontra importadonan i gobiernu pa koregi nan manego duars skuins ku ta peligra nos salud no a presenta ainda. E konsenshi, e sintimentu di responsabilidat ta den un fase pre-infantil ku pa motibunan kapitalista ta keda aborta kada momentu un moveshon huridiko ke nanse.

Loke si eksisti ta e barbaridat di un abogado manera Eldon ‘Peppie’ Sulvaran ku di un banda ku hopi sansaya ta sali dilanti den prensa komo un anti-kolonialista, bringando kontra rasismo ulandes den e aparato hudisial, bogando pa kaba ku e mafia den Banko Sentral pa yuda esnan semper empobresa pa un elite krioyo pero riba un trankil ta defende i libra ku eksito den korte un chines-YDK ku su panaderia klandestino na Gato ku a keda aresta di ta bende pan bieu di mansa putri na pueblo di Korsou.

Bosero di asosashonnan di panaderonan sr. Keithley Hooker den su reakshon na CBA Television ora a tira redada na e panederia na Gato tabata basta kla. Ela motiva ku tin hopi negoshi ku ta traha pan asina i ku un ingrediente den nan harinja manera Bromine/Bromate ku ta fasilita e trahamentu di mansa mas barata pero e Bromine ta kousa un proseso kanseroso den kurpa di hende.
E sigiente dia ‘niun’ hende den prensa a piki e deklarashon for di suela, solamente un tiki reklamo manera dia ta tin seramentu di sneknan chines-YDK ku tabata bende porkeria danjando salud di hende.

Temor elektoral di gobierno parlamentu, temor ekonomiko
di parti di institutonan finansiero, temor di spesialistanan, doktor di kas
i ekspertonan den sektor di salubridat, kombina ku un miedu den prensa pa ataka e origen i un ignoransia di pueblo krea pa tur e gremionan huntu menshona a evolushona den un epidemia di salud for di balanse.

E kultura di kome bebe malu, ta un pilar grandi di ekonomia di Korsou. Unda ku bo bai bo ta dal den sea sneknan of tokonan chines-YDK, Kentucky Fried Chicken, Burger King, McDonalds, Pizza Hut, Domino’s, Wendy’s, Subway i tantu supermerkadonan ku ta merkadia den un forma agresivo nan produktonan no-saludabel. Protekshon kontra e merkadeo omnisiente ta kasi non-eksistente i pesei pueblo ta kai den nan trampa sin pensa i analisa kritiko kiko nan ta kumpra pa nan kome i bebe i kon esaki por afekta nan salud. E industria di kuminda i bebida den un korte di hustisia di futuro lo hanja nan mes kulpabel na venenamentu di un pueblo pasobra nan tabata sa bon bon ku kiko nan ta bezig kune. E mishon di importadonan, bendedonan di e produktonan, vet, suku, salu ta unu di oumenta ganashi. E kompanianan aki lo usa e ekskusa ku prensa tambe ta usa: “Ta pueblo mes ta pidi pa e kosnan aki.” Pero realidat di e historia aki ta ku for di komienso di siglo 20 ta importadonan a kambia e patronchi di kome i bebe di e pueblo aki. A kuminsa usa ketchup enbes di ruku (yerba kora ku ta bin hinte of den pepita ku antes tbt usa pa traha sous). Enbes di machika pampuna, ku koko raspa i djus di mispel ta kumpra kahanan di Ensure pa mal-alimenta pashent, hende grandi i awoki hasta mucha. E importado su direktor Jan Beaujon di Curacao Pharmacal Company ainda no tin e konsenshi korporative responsabel di salbaguardia un sosiedat su salud. VBC e asosiashon di komersiantenan ku su kritika riba tur proseso na Korsou menos riba e komportashon haragan di su miembronan tin un visepresidente Joop Kuster, direktor di Kuster Trading ku ta importa produktonan ku tambe ta kontribui na e gastunan haltu di trata gordura, obesidat, diabetis i otro malesanan non komunikabel.

E instituto di salud di pueblo di Korsou (www.vic.cw) tin un investigashon ku den media Papiamentu no a hanja e atenshon ku e merese. E raport riba su mes falta hopi sifra i splikashon pero un dje kosnan indikativo ta ku
62,6% di hendehomber i 67,3% di hendemuhe tin sobrepeso of obesitas. Esaki ta nifika ku 32.148 hendehomber i 43.941 hendemuhe di 18 anja bai ariba ta luchando ku nan peso i tur konsekuensia pa nan salud. Un total di 76.000 piku hende riba un populashon di 150.00 hende. Sin konta aden e muchanan.

E instituto ta sigui e lina di WHO (World Health Organization) ku ta rekomenda gobiernu pa duna insentivo ekonomiko na e negoshinan ku lo redusi nan benta di asortimento no-saludabel. Na 2010 Ulanda a saka 3% di nan gastunan total di salud na komportashon i prevenshon, na Korsou esaki ta menos ku 0,5% di gastunan total ku ta laba den 400 piku miyon florin.

E lista di kuminda i bebida ku mester keda skrutina pa ekspertonan nutritivo ta largu. Te ainda no tin niun garantia ku e galinja ku Hubert van Grieken ta ofrese na KFC ta salud. Pueblo no sa si e baba ros ku nan ta meskla den bo hamburger pa skapa gastu di produkshon na McD, BK a keda afo despues di un kampana di e chef Jaimie Oliver.

Tin muchu preguntanan ku no ta keda hasi pa proteha un ekonomia basa riba desepshon di un pueblo. Ta yega un momentu ku e industria di kuminda i bebida no por rek e kakinja di manipulashon mas. Opshon ta keda na nan i antisipa e kambio ku ta na kaminda of sigi kere ku vampirisa riba salud di un nashon lo klara nan bida barika yen.