Herensia di Helmin

`Mi yu malu di mas ta konsuelo di bobo, muhenan balente mane nos aki ta sigi lucha kontra e gera kapitalista paso pueblo ta kere nan a mira oro luga ta koper frusa. Nan sigi purba ku keshi fecha kaduka numa.`, E senora den Plasa ta bedei e kongregashon di bendedo e bai-bin sosio-politiko harmando nan stentanan den e sentro di kompras popular sam sam ku un solo di november ku a sali mitar tapa mainta trempan grawatando pabou di Skalo. Un homber flaku mane spiritu di bokel ku un bos ku ta korta mane welek dia Coco a kibra e rekort di homerun, ta amplia ku un Guiness bon friew den su man: `Pasobra ora bo no por yuda, hala un kantu, hala, hala, hala un banda pa bo no stroba.` Tres studiante di FAMBO skuchando ku hopi atenshon sin pidi boka ta korona e predakishi ku: `Ong Wichi a taha, korda ma taha!`

Memoria di Helmin Wiels tei bibu bibu mei mei dje pueblo klase trahado pasando trabou pa buta un kipashi riba mesa. E vigor pa tuma poder den nan mes man, buska konosementu, aplike den nan bida diario a komberti di un kalvario den un karma sosial di empodermentu pa esnan ku a herida e karpachinan dje sistema kolonial politiko despues di Statut na 1954.
E ‘Krachinan vs e Nashonalistanan’, Ephraim Jonckheer vs Doktor da Costa Gomez, Don Martina vs Maria, Pourier vs Godett.
`Ku benida di Helmin e sistema di analisa i honra praktika politika ku voto a boltu kompletu` segun Amado Gloriado ku ta sigi bisa: `Dekadanan stret tra’i otro nos komo pueblo no a tuma e molester pa hundi nos mes den e konesementu di historia di nos pais, strategia politiko i manego di reino ulandes pa su (eks) kolonianan. Semper e modus operandi di nos elite i mandetarionan tabata pa duna nos pan i karnaval na mod’i krioyo bisa.` Sr. Gloriado un trahado di Selikor ku ta limpia kayanan di Punda ta parti di e generashon nobo. Nobo den sentidu di un populashon ku ta mira e nesesidat di resosialisa nan sosiedat na un manera gradual ku poko poko lo eksigi un otro akuerdo kolektivo laboral, edukashonal, finansiero tresiendo e balansa bek, bahando e lensu bek riba e dama di hustisia ku pa hopi tempu a faborese esnan ku tin hopi plaka i propiedat riba esnan ku ta tin kasi nada.

Un trupa di mucha den nan uniform di skol bisti ta kana pasa den Buena Vista un bario ku e lider maksimo di Pueblo Soberano konose mane su plant’i man komo trahado sosial. Un shon grandi ku un sombre di kabana bisti ta rekorda un Wiels hoben den anjanan ochenta, `e temporada ku presidente Reagan a invadi e Grenada riba instinto di temor ku a seya Maurice Bishop su morto e lider dje movimentu revolushonario New Jewel ku lo a kambia Karibe kompletu si ela keda na bida. Un dekada kaminda Chavez tabata formando su mes intelektualmente pa pone un paro na e ekstorshon dje podernan di klase haltu dje pueblo Venezolano. E era kaminda Demokrat, Nashonal i MAN no por a kaba ku e kultura di desepshona pueblo ku malmanego gobernamental, kaminda e hierakia finansiero no a diferensia masha for di esun den tempunan prome ku 1863.`

Sharifa Nita jufrou di skol na Montanja ta splika: `Siglo 21 a bati i e bichi ku tabata den tera a bira un barbulete brabu. Helmin Wiels a evolushona i ela fangu e zonidonan dje moveshonnan di Venezuela pa humanisa e pueblonan lubida bek pa entrega na nan e trapi sosial pa sali for di e pos di pobresa i subi bai eleva nan mes den un mundu ku menos manipulashon mas amor pa patria i prohimo.`

Karne ku lamchi bo por hiba plenchi pero hende ku kurason bibu ku vigor pa kita e vela di ignoransia politiko lo evapora e miedu di laga e bos idigna resona. Un vishonario independentista manera Wiels a sigui konstrui su malchi pa elimina e inventornan di desigualdat tanten e indise di desaroyo humano di Korsou ta riba un 40%* i 12% tin 4/5 di tur entrada riba e isla aki. Pobresa ta un simptoma di kapitalismo. Un grupo di 30 famia ku nan lasonan di kapital, 16 pa 17 mil hende sin niun demokrasia komersial partisipativo ta pusha den korokoro di pueblo un ekonomia wisiwas basa riba konsumo di import inesesario, un edukashon kolonial disenja pa makista bo origen i orguyo di historia Afrikano un apartheid den skolnan ku ta maniobra bo mente den un forma pa pensa ku sin un estudio na Ulanda bo chensnan den bida lo ta hopi skars. Un mashin di labor di skruf riba e pedido di empresarionan ku mester di zumbi, un labor barata ku no ta pensa masha banda di tuma ordu, ku no ta heringa, organisa pa proteha nan derechinan laboral i pio no ta sinti nan mes inspira pa tuma rienda den nan man i kuminsa un negoshi organiko riba nan mes pa kamfunja ne podernan bjeew trasnocha i aselera e proseso pa redistrubui un struktura di plaka ku ta yega na esnan ku semper a keda bou di tur nivel di desaroyo pa sirbi e interesnan dje klase dominante.

Te wiriwirinan dje filosofia neoliberal e beibel di IMF ku e elitenan a kana ront Korsou kune yuda pa prensa, sektor religioso i sindikal, t’esei pueblo a stop di kome i bati man riba mesa kuminsa tira e mansa bek den skochi di diabel i avansa un pueblo den pensamentu libertado, den un pashon di puresa pa krea un Korsou nobo ni maske shelu bin abou. Einan Wiels i su movemientu tabata

Fin di anja a bati na porta, luna di november, desember ta lunanan di problema manera troubador di Salsa Antiyano sr. Macario ‘Macay’ Prudencia a kanta. Na ‘No Nenga Wesu’ snek Tambu ta bati, e disku nobo di grupo Soberbe ta sali for di e speakernan. E letranan ta dedika na Wiels, e koro choriando un emoshon den wowonan dje klientela, e ta bisti hende su kurpa: ”No tin asuntu di baila i yora morto, ta baila pa gradisi bida, pa honra e alma ku nunka lo muri. No ta yora un despedida, ta yongota riba e ritmo di rebeldia kontra inhustisia, ta baila pa esun ku a sakrifika su bida pa otronan por biba.”

*) Indise di Desaroyo Humano di Nashon Uni: http://en.m.wikipedia.org/wiki/Human_Development_Index

Leave a comment